five

KK1-0292 - Mungkan ga ntsa hta anya dik ai masha tam ai maumwi (The most foolish man) with English translation

收藏
Research Data Australia2024-12-14 收录
下载链接:
https://researchdata.edu.au/kk1-0292-mungkan-english-translation/1542189
下载链接
链接失效反馈
官方服务:
资源简介:
Translation (Seng Pan) This is about looking for the most foolish person in the world. There were a mother and her two sons. After a few years, the younger brother passed away. The mother was so sad for losing her son. She and her elder son bred pigs for living. They lived on by farming and breeding animals. The neighbors noticed that the mother was so sad for her loss and longed for her beloved son. A man who heard about it, went to her and said, "Lady, don't be so sorry! I am from the soul world where your son is. I come here as your son asked me to. You son is so poor there. He needs money, food, and blanket. Give them to me and I will take to him!" The mother didn't realize he was a liar. Since she longed for her son, she gave all the things he asked for. When her elder son arrived home, she said, "Today, a man from your brother's soul world came and asked for some money and food. I gave them to deliver to your younger brother." Then the son said, "Mom, how the men form soul world could come here and ask for the money! Mom, you are so foolish! I don't want to live with you anymore. I will move to another place. I will come back to you only when I find someone who is more foolish than you. If there is no one, I won't come back home." So, he went out from home to look for someone who was more foolish than his mother. He arrived at a house where many pigs were bred. As soon as he saw the pigs, he sat down and bowed them. Then the owner asked him why he did like that. He answered, "Because I want to invite them to my birthday party as they were born on the same day as me. I wish I can bring them to my home. But don't worry! I will send them back to you after my birthday party." The owner also agreed to bring the pigs. Therefore, he carried all of them in a horse cart and run away. When he reached to a feeder road, he let his friends take the horse cart to another road. But he changed his form and remained there by wearing a bamboo hat. After the date he and the pigs' owner fixed to return the pigs, the pigs' owner followed him. On the way, he met a man and asked him if he saw the horse cart which carried the pigs passed by. The man showed the way the cart headed to and said he needed to chase after it quickly. When the pigs' owner heard it, he requested, "Brother, please help me to follow it! I will give you some pigs if you could catch it." However, the man said, "Sorry brother! I cannot. I am not free. My father is hunting in the forest. I have a bird inside this hat. And my father let me press it until he come back." "I am so tired now. I cannot chase them anymore. I will press it and wait until your father comes back here," the pigs' owner requested again. "No! My father will get angry at me. Inside has the bird. It will fly out from it if you don't press it well," the man denied again. "No! I will beg him and explained until he understands. I will also give him some money. Please hlep me!" the owner demanded again. At last, the man accepted his request. He rode the horse and ran away. There the owner was waiting for the father to come out from the forest by pressing the bamboo hat. But nobody came out form the forest till it was getting dark. So, he decided to take a look what was inside the hat. When he opened, he saw a pile of shit. As the elder son found out the one who was more foolish than his mother, he went back home. Transcription (Lu Awng) Mungkan ga ntsa hta ah nya dik ai masha tam ai maumwi re. Dai loi shan nu ni masum nga ai da. Kasha 2 hte kanu nga ai, dai shaloi kade nna ai ten hta kanau wa si mat ai da. Kanau wa si mat nna kanu gaw grai yawn sai hku nga kanu gaw yawn tim shan nu gaw wa rem sa ai re da. Wa rem sun galaw laga dusat ni grai law rem re na hku nga, mare masha nkau mi masha ni nkau dai hpe chye kanu ndai manu mana yawn ai kasha hpe hkrai shingran taw nga hpe chye nna she masha langai mi sa ai da. Sa nna she kasha gam wa nnga ai shaloi e nu e aw, hpaw mi jan e nang dai ram hkum hkrap u ngai gaw hto na n sha rau si ga de na rau re si ga de rau nga ai masha re. Na nsha shangun di du wa ai re, nga da ya na nsha oh de grai yak taw nga ai dai majaw nang gumhpraw mung jaw dat rit, nba mung jaw dat rit, shahpa mung jaw dat rit, ngu di la langai sa masu ai hku nga. Kanu gaw kei kasha hpe yawn di nga hte hkrak deng ma hkra jaw dat sai da, nhpyi ai ram hpyi ai hta pyi grau jaw dat, kasha shabrang bai wa re shaloi, kasha shabrang wa gaw tsun ai da, dai ning gaw ning ngu ai e dai ni gaw si ga na nnau a manang du nna gumhpraw hpyi lu sha hpyi na bu hpun palawng hpyi na nu gaw jaw dat sai loh ngut tsun ai da. Dai shaloi kasha gaw tsun ai da nu e si ga na ni wa mungka ga de gumhpraw sa hpyi ai ngu gaw htung nnga ai gaw nang ram ah nya ai kanu rau nga pyi nkam ai myit she myit htum ai nu e dai majaw ya ngai naw le hkawm na nu nang hta grau ah nya ai masha mu yang she ngai nta de bai wa na yaw ngu nang hta grau ah nya ai nnga yang gaw ngai nwa sai ngu tsun ai da. Kanu hta grau ah nya ai masha nga kun ngu di tam hkawm ai hku nga shi gaw tam di she shi gaw tam sai da, tam na she hto masha wa grai rem ai nta langai kaw du ai hku nga, kei shi gaw kalang ta wa dai hpe naw she naw naw she naw da, wa madu gaw e nang hpa rai naw ndai wa ndai hpe ngu hku nga deng shi gaw e wa ndai ni loh oh ngai hte shangai nhtoi gu ai ni re ngai hte shangai nhtoi bung ai dai majaw nye birhthday kaw wa ndai ni hpe shaga mayu ai loh dai majaw ngai gaw wa ndai ni hpe naw ai re nngai loh ngu shi gaw tsun ai da. Wa ndai ni hpe ngai woi mat mayu ai nye birthday kaw, ya ngai birthday ngut yang bai sa sa da na ngu hku nga, mai ai ngu na ohra wa gaw wa shat yaw nkam ai hte hkrak gumra hte wa yawng htaw ai hku nga htaw htaw htaw re di she swi hprawng mat sai da, hprawng mat na she shi gaw lam nbraw brang re langai kaw dai kaw shi gaw shi na ndai nsam ni hpe galai kau di dai kaw nga na hku rai nga shi wa htaw ai nga shi manang ni hpe nang maga de hprawng mat shangun ai da, hprang mat shangun na shi gaw dai lam nbraw gaw ning re hpagup sha up rai di nga taw ai da. Reng gaw dai wa birthday shaga hkrum ai wa madu wa gaw kade na tim shi wa nsa shabai wa ai majaw hkan sai hku nga hkan she ndai de myi wa htaw wa ai ni nlai nni ngu da, grai ba sa shi dai shaloi ndai de nang maga lam de re sai loh nang grai sha n shachyut yang gaw ndep sai loh ngu grai ba ai shi gaw e ngai hpe chyawm naw shachyut ya rit loh jinghku wa e nang hpe dai wa htaw mat ai ni hpe dep yang nang hpe kumhpa jaw na nang hpyi ai ram jaw na nang ra ai ram garan ya na ngu da. E ngai nrau ai loh nang hpa rai nrau nye wa dai kata kaw u gap taw nga ai ya ngai ndai hpagup kata kaw wa u bang da ai u jahkrung wa ndai hpagup hkum ka-aw shi sha wa nam na u gap ai kaw shi sha nle wa yang hpagup ndai hkum ka-aw nga tsun ai law wa ngu hku nga. N re law ngai grai ba sai njin sai law u dai ma ngai sin ya na na wa wa du hkra ngai sin ya na law ngu tsun ai da. N re law wa pawt na ra ai loh n mai ai loh ngu da dai kata kaw u rang ai law u jahkrung re dai loi aw rai hte pyen mat na ra ai, wa pawt na ra ai ngu da, nre law na wa hpe ngai ah tsawm npawt hkra chye na hkra ngai tsun na, gumhpraw mung naw jaw na nang naw dai hkan ya rit ngu da, aung deng gaw mai sa ngu di gumra dai jawn di swi yawng mat sa hku nga. Yawng mat reng she ohra sin ai la wa gaw kade sin tim kawa u gap di le wa ai mung nnga hpagup kaw na mung hpaw dat yang pyen mat na hkrit sin tik tik sin tik tik nsin sin tim n le wa ai kawa gaw hpa baw she re kun ngu di aw di yu gaw hkyi ngyi di gup di da ai re hku rai nga. Dai gup di da ai hku aw deng she shi gaw aw ah nya ai hta ah nya ai nga ai nu nang hta ah nya ai mung nga ai ngu na nta de bai wa ai da. . Language as given: Jinghpaw

翻译(Translation,Seng Pan):本故事旨在寻找世间最愚蠢之人。从前有一位母亲和她的两个儿子。数年后,弟弟离世,母亲因丧子悲痛万分。她与长子以养猪为生,靠农耕与畜牧维持生计。邻居们察觉到母亲因失去爱子而终日哀伤、思念不已。一名听闻此事的男子前来找到她,说道:“夫人,莫再悲伤!我来自令郎所在的灵界,受他所托而来。您的儿子在那边过得十分窘迫,需要钱、食物和被褥。请把这些东西给我,我会转交给他!”母亲因思念儿子心切,未察觉对方是骗子,便将其索要之物悉数奉上。长子回家后,母亲告知:“今日有位来自你弟弟灵界的人前来,索要了钱、食物和被褥,我都给了他让转交你弟弟。”长子说道:“母亲,灵界之人怎会前来索要钱财?您实在愚笨!我不愿再与您同住,将迁居他处。唯有寻得比您更愚蠢之人,我才会归家;若寻不到,便永不回来。”于是长子出门寻找比母亲更愚蠢的人。他来到一户养猪人家,看到猪后便坐下对猪鞠躬。主人问其缘由,他答道:“这些猪与我同日出生,我想邀请它们参加我的生日宴,希望能把它们带回家,宴会后会送回来。”主人竟同意了。于是长子将所有猪装上马车逃走。行至岔路,他让友人将马车赶往另一条路,自己则换上装束,戴着竹帽留在原地。约定归还猪的日期过后,猪的主人前来寻他,途中遇到一名男子,询问是否见过载猪的马车经过。男子指了方向,说需尽快追赶。主人请求道:“兄弟,帮帮我去追吧!若能截住,我分你些猪。”男子答道:“抱歉,我没空。父亲在林中打猎,我帽子里有只鸟,他让我按住帽子直到他回来。”主人再次请求:“我太累了,追不动了,我替你按住帽子等你父亲回来吧。”男子拒绝:“不行,父亲会生气的。帽子里有鸟,按不好会飞走。”主人又恳求:“我会向他解释清楚,还会给他钱,帮帮我吧!”最终男子应允,骑马离去。主人便按住竹帽,等待林中的父亲回来,直到天黑也无人出现。他打开帽子一看,里面竟是一堆粪便。长子找到比母亲更愚蠢之人,便回了家。转录(Transcription,Lu Awng):Mungkan ga ntsa hta ah nya dik ai masha tam ai maumwi re. Dai loi shan nu ni masum nga ai da. Kasha 2 hte kanu nga ai, dai shaloi kade nna ai ten hta kanau wa si mat ai da. Kanau wa si mat nna kanu gaw grai yawn sai hku nga kanu gaw yawn tim shan nu gaw wa rem sa ai re da. Wa rem sun galaw laga dusat ni grai law rem re na hku nga, mare masha nkau mi masha ni nkau dai hpe chye kanu ndai manu mana yawn ai kasha hpe hkrai shingran taw nga hpe chye nna she masha langai mi sa ai da. Sa nna she kasha gam wa nnga ai shaloi e nu e aw, hpaw mi jan e nang dai ram hkum hkrap u ngai gaw hto na n sha rau si ga de na rau re si ga de rau nga ai masha re. Na nsha shangun di du wa ai re, nga da ya na nsha oh de grai yak taw nga ai dai majaw nang gumhpraw mung jaw dat rit, nba mung jaw dat rit, shahpa mung jaw dat rit, ngu di la langai sa masu ai hku nga. Kanu gaw kei kasha hpe yawn di nga hte hkrak deng ma hkra jaw dat sai da, nhpyi ai ram hpyi ai hta pyi grau jaw dat, kasha shabrang bai wa re shaloi, kasha shabrang wa gaw tsun ai da, dai ning gaw ning ngu ai e dai ni gaw si ga na nnau a manang du nna gumhpraw hpyi lu sha hpyi na bu hpun palawng hpyi na nu gaw jaw dat sai loh ngut tsun ai da. Dai shaloi kasha gaw tsun ai da nu e si ga na ni wa mungka ga de gumhpraw sa hpyi ai ngu gaw htung nnga ai gaw nang ram ah nya ai kanu rau nga pyi nkam ai myit she myit htum ai nu e dai majaw ya ngai naw le hkawm na nu nang hta grau ah nya ai masha mu yang she ngai nta de bai wa na yaw ngu nang hta grau ah nya ai nnga yang gaw ngai nwa sai ngu tsun ai da. Kanu hta grau ah nya ai masha nga kun ngu di tam hkawm ai hku nga shi gaw tam di she shi gaw tam sai da, tam na she hto masha wa grai rem ai nta langai kaw du ai hku nga, kei shi gaw kalang ta wa dai hpe naw she naw naw she naw da, wa madu gaw e nang hpa rai naw ndai wa ndai hpe ngu hku nga deng shi gaw e wa ndai ni loh oh ngai hte shangai nhtoi gu ai ni re ngai hte shangai nhtoi bung ai dai majaw nye birhthday kaw wa ndai ni hpe shaga mayu ai loh dai majaw ngai gaw wa ndai ni hpe naw ai re nngai loh ngu shi gaw tsun ai da. Wa ndai ni hpe ngai woi mat mayu ai nye birthday kaw, ya ngai birthday ngut yang bai sa sa da na ngu hku nga, mai ai ngu na ohra wa gaw wa shat yaw nkam ai hte hkrak gumra hte wa yawng htaw ai hku nga htaw htaw htaw re di she swi hprawng mat sai da, hprawng mat na she shi gaw lam nbraw brang re langai kaw dai kaw shi gaw shi na ndai nsam ni hpe galai kau di dai kaw nga na hku rai nga shi wa htaw ai nga shi manang ni hpe nang maga de hprawng mat shangun ai da, hprang mat shangun na shi gaw dai lam nbraw gaw ning re hpagup sha up rai di nga taw ai da. Reng gaw dai wa birthday shaga hkrum ai wa madu wa gaw kade na tim shi wa nsa shabai wa ai majaw hkan sai hku nga hkan she ndai de myi wa htaw wa ai ni nlai nni ngu da, grai ba sa shi dai shaloi ndai de nang maga lam de re sai loh nang grai sha n shachyut yang gaw ndep sai loh ngu grai ba ai shi gaw e ngai hpe chyawm naw shachyut ya rit loh jinghku wa e nang hpe dai wa htaw mat ai ni hpe dep yang nang hpe kumhpa jaw na nang hpyi ai ram jaw na nang ra ai ram garan ya na ngu da. E ngai nrau ai loh nang hpa rai nrau nye wa dai kata kaw u gap taw nga ai ya ngai ndai hpagup kata kaw wa u bang da ai u jahkrung wa ndai hpagup hkum ka-aw shi sha wa nam na u gap ai kaw shi sha nle wa yang hpagup ndai hkum ka-aw nga tsun ai law wa ngu hku nga. N re law ngai grai ba sai njin sai law u dai ma ngai sin ya na na wa wa du hkra ngai sin ya na law ngu tsun ai da. N re law wa pawt na ra ai loh n mai ai loh ngu da dai kata kaw u rang ai law u jahkrung re dai loi aw rai hte pyen mat na ra ai, wa pawt na ra ai ngu da, nre law na wa hpe ngai ah tsawm npawt hkra chye na hkra ngai tsun na, gumhpraw mung naw jaw na nang naw dai hkan ya rit ngu da, aung deng gaw mai sa ngu di gumra dai jawn di swi yawng mat sa hku nga. Yawng mat reng she ohra sin ai la wa gaw kade sin tim kawa u gap di le wa ai mung nnga hpagup kaw na mung hpaw dat yang pyen mat na hkrit sin tik tik sin tik tik nsin sin tim n le wa ai kawa gaw hpa baw she re kun ngu di aw di yu gaw hkyi ngyi di gup di da ai re hku rai nga. Dai gup di da ai hku aw deng she shi gaw aw ah nya ai hta ah nya ai nga ai nu nang hta ah nya ai mung nga ai ngu na nta de bai wa ai da。语言说明:景颇语(Jinghpaw)
提供机构:
PARADISEC
二维码
社区交流群
二维码
科研交流群
商业服务