five

KK1-0523 - Danai Tarung mare kaw na num sha a lam (The woman from Tarung village) with English translation

收藏
Research Data Australia2024-12-14 收录
下载链接:
https://researchdata.edu.au/kk1-0523-danai-english-translation/1542873
下载链接
链接失效反馈
官方服务:
资源简介:
Translation (Seng Pan) I will tell you about a girl from Danai (it's a town in Kachin State, in the northernmost part of Myanmar). A girl from Tarung village in Danai town planted poppy for a living with her family in Tarung Hkahku. Not only them but also the whole village did poppy field there. They moved to the field from the time they started planting poppy. When it was time to scrape off, the girl disappeared. Her parents were so worried and looked for her everywhere. Although how hard they searched her, they didn't find her anywhere. The parents considered their daughter was dead. So, they held worship for her. Since it was the time that they believed in spirits, they also made offerings to them with a dedication to their daughter. After five or six years, the girl came back home. Then, the mother said, "My dear, we thought you were dead. We all are in sorrow. We did offerings to spirits and also hold worship for you. How did you come back?" The mother was so happy and hugged her from the stairs. The girl answered, "Mom, I am married. Now I came back to you to give my bride price." "To give a bride price! Where is your husband? Didn't he come with you?" the mother asked. "He is pretty busy. He sent me to the water's edge. We crossed the Tarung river and he dropped me off there. I walked home from there. Your son-in-law also pulled some buffaloes from Tarung river. Look at the front! These are for the bride price," the girl replied. When the mother looked at the front, she just saw the barking deers. Their horns were so long and curvy. And they were lying down. Then the mother said, "Dear, the animals you pulled for the bride price are not buffaloes. They are barking deers." The girl said, "Mom, they are not barking deers. Look at them carefully! They are buffaloes. Your visions may be tricked." When the mother looked at the front again, she saw the buffaloes this time. Since the daughter gave them the bride price, they gave the chillies as a gift. Then the girl said, "Mom, please don't give me anything. I have all. I came here only to give you my bride price." And she didn't accept any presents from her parents. After three days, the girl said, "Mom, I need to go back now." The mother replied, "I will send you then. I also want to visit your place." "You will not be able to reach there, mom," the girl replied. And the girl left. The mother could only watch her daughter's back. When the girl arrived near the river, she couldn't be seen walking anymore. Her husband brought her along. A long time ago, while she was working in a poppy field, a nat (a male evil spirit) brought her along. She was taken along near Tarung river. She reached the world of nat without walking. The girl also told her mother that she got married appropriately. However, she married a nat. She was brought along to the world of nat from Tarung river. After the girl had lived there for three or four years, she visited her parents again. The girl said, "Mom, this time, I am here to show you, my baby." Since her husband and in-law family were nats, they were so rich. They could get everything. They just need to name it. So, the girl also brought a lot of money and jewelleries. The girl's baby was wrapped in many layers. The mother said, "Dear, let me look at your baby!" The girl replied, "Mom, don't look at it. He is sleeping. If you unwrap him, he will cry loudly." The mother said, "I haven't heard him yet. The baby should cry. He should make some noise." "When he is moved, he would cry so loud. Wrap him warmly and let him take a rest. Please don't touch him, mom," the girl requested. However, the mother was still eager to look at her grandson. She insisted, "No. I want to see it. You said you came here to show your baby. We must see him. How could you go back without showing our grandson?" When the time girl went out to fetch the water, the mother looked at the baby slyly. She saw that the baby's mouth was like an ogre's. He had many canines. His nose was also not normal. It was so pointed. The baby's face was not like a human's. He had canines too. The mother was so shocked and unconscious. When the girl arrived back home, she saw her mother was unconscious. She suddenly realized that her mother already looked at her baby. So, she left home urgently even without saying goodbye to her mother. Transcription (Lu Awng) Ya ngai tsun na lam gaw danai ga na num langai mi na lam re. Danai tarung mare kaw na numsha langai mi gaw shan nu wa ni ga hto tarung hkahku hte kani sun sa galaw ai shanhte mare ting kani sun sa galaw re she dai shaloi kani sun hkyen magang ai kaw na bungli galaw re she kanni kadoi ten kani yawng kadoi ngut di na ngut ai ahkying aten hta numsha langai mi mat mat wa ai. Mat mat wa re majaw kanu ni gaw grai tsang di gara de rai mat ai ta, nye kasha mat taw nga ai, tam she tam, tam she tam kade tam tim nmai nlu tam ai majaw shanhte gaw nta kaw akyu hpyi poi shanhte nat jaw part re nga dai shaloi gaw nat ni hpa ni jaw kau ai. Jaw di na si sai ngu tam tam nmu mat re she, hpang e 5 ning 6 ning na yang gaw num dai gaw bai wa ai. Ah nu nanhte gaw ngai, e nye kasha e nang mat mat sai ngu na ah nu ni gaw grai yawn di nang hpe si mat sam sai ngu na nat mung jaw sai, kyu mung hpyi kau sai wa ya nang gara hku bai du wa ta ngu na shi nu gaw grai kabu di na lakang kaw na shi hpe hkap ahpum la ai da. Ahpum aten hta gaw dai num gaw a nu ngai num wa mat ai she re gaw ngai nanhte hpe hpu sa bang ai re ngu da. Deng nang hpu sa bang yang na madu wa gaw nlawm ai i ngu she nye madu wa ya sha shi gaw bungli nrau ai majaw ya sha ngai hpe hka kaw na sa sa dat sai, ndai hka kaw sa sa dat sai re. Hka tarung hka kaw na ngai hpe sa dat sai dai majaw ngai sa wa ai ah nu nanhte hpe hpu bang na matu ngai wuloi ni gawt sa wa ai le, wuloi ni gawt sa ai na kahkri gaw wuloi ni sa gawt di na tarung hka kaw na ngai hpe gawt sa dat ya sa sai ngu na tsun ai da. Hto ah nu ndaw de yu dat u le ah nu nanhte hpe hpu sa bang ai rai nga le ndai ni gaw wuloi ni hpu sa bang ai ngu tsun yang gaw dai yu dat yang kanu ni mu yang gaw nam kaw na shan nga ni rai taw nga da. Rung ni galu lu rung magyi magaw re shan nga ni rai taw da. Nye kasha nang hpu sa bang ai nga, nang dun sa wa ai ni gaw yawng hpum taw ai da ndaw kaw hpum taw, nu sha nang dun sa wa ai gaw yawng gaw wuloi nga ya hpum taw ai gaw shan nga she rai nga le ngu jang she dai num gaw kalang ta ah nu e shan nga nre loh, wuloi re le ah nu nang atsawm yu nang myi le le ai re na re ngu, bai yu yang gaw dai hku tsun ngut ai shaloi bai yu yang gaw wuloi rai taw nga ai da. Dai shaloi she kanu ni gaw hpu sa bang sai ngu na shi gaw kumhpa, dai shaloi shi kasha dai hpe she majap ni hpa ni kumhpa jaw ai da. Dai shaloi dai num gaw ah nu hpa ma njaw ra ai, ngai yawng lu ai ah nu hpa ma n shagun ra ai, nanhte hpe hpu sa bang ai she re ngu, kumhpa ma kanu ni kaw na hpa nla mat ai da. Nla mat di na she shi ah nu e 3 ya ram nga di she ah nu ngai naw wa na yaw, ngai wa sa na ngu tsun she kanu gaw ah nu sa sa dat na le, nang hpe sa sa na, na mare mung ah nu du yu mayu ai ngu tsun ai da. Dai shaloi shi gaw ah nu nang ngai na mare kaw nang nlu hkan yu ai n lu dep ai nlu hkan hkawm na re ngu tsun ai da. Dai shaloi she shi gaw wa sa na ngu na wa mat ai kanu gaw dai hku sha hkan yu dat ai da, dai she hka hkau du ai hte lam hkawm ai ma nmu mat sai da. Nmu mat sai da, madu wa shapoi la kau sai. Moi shawng e mung shi sun kaw dai hku sha sun kaw hkamw taw nga ai kaw na dai nat la wa shapoi la kau shi hpe poi mat wa ai le hkawm nra ai hku na nat gaw shi hpe shapoi la na she dai shaloi ma tarung hka kau kaw nan dai shapoi la kau, bai shapoi la kau jang she lam ma n hkawm ra she dai shanhte na nat mungdan de du mat wa ai da. Nat mungdan de du mat wa re she dai shaloi nta kaw sa ai shaloi hpu bang sa ai shaloi tsun ai da, atsawm re hkungran la sai ngu na ma kanu ni hpe tsun ai da. Retim dai num gaw nat hte wa hkungran dai hku rai nga dai she shi hpe dai tarung hka makau kaw na bai sa shapoi la mat wa ai shani shi hpe woi mat wa re she hto de du di na bai wa nga di 3, 4 ning bai na re yang gaw kanu hpe she kanu ni kaw bai sa wa ai da. Dai she ah nu ndai lang gaw nanhte hpe ma ba jahkrum sa ai ngu da. Ma ba jahkrum sa ai ngu na shanhte nat ni ngu ga shanhte gaw lu mung lu su hku rai nga. Shanhte gaw hpa byin yang hpa lu, hpa tsun yang hpa lu, hpa ra yang hpa galaw la mai ai she nrai i, gumhpraw ni hpa ni, lungseng ni hpa ni, kanu ni hpe ma jahkrum sa ngu na shat ka ni hpa ni, gun di na sa sa ai da. Sa sa re yang she ma dai wa kayawp chyu kayawp da da, dai she nu sha e na na kasha ngai kawoi dwi mung yu yu ga le, yu ya yu na le ngu tsun ai da. Dai shaloi gaw nye kasha hpe anu nye kasha hpe hkum yu u ngu tsun ai da. Shi yup taw nga ai hkum yu shi yup taw ai kaw sa hpyen jang grai hkrap ai, ah nu e nang hkum yu u ngu tsun ai da. Ma mung hkrap ai mung nna na kasha gaw hkrap mung nchye hkrap, ma ngu gaw hkrap ra ai le ngu tsun ai da. Ah nu shi hpe sa ah shun dat jang grai hkrap ai re majaw shi hpe gaw grai lum na hku a tsawm makai di tawn da jang rai sai, ah nu hkum sa hkra ngu tsun da. Ah nu nang hkum yu ngu tsun ai da, retim kanu gaw grai tsawra ai re majaw she yu yu, yu na le tinang na kashu hpe mi ma woi jahkrum sa ai gaw nga di na kanu ni gaw she yu ra le, n yu ai gaw nan nu gara hku wa na i ngu tsun re shaloi gaw kanu gaw lagu di na shi mung nnga shi hpe mung bungli ni galaw hka ja galaw hkawm yang she shi gaw lagu yu ai da. Dai shaloi dai ma gaw, shi na n gup gaw (balu yoke nat yoke) wa ni mung grai tu ai (balu yoke) zawn re taw ai da. Nat sumla ndai ladi mung kaning nhten rai hto ra byin di na she, ladi mung galu rai magaw di na she masha (yoke) nrai taw nga ai da. Nat re nga ning (asoi ) ni ma tu hkra re she rai taw nga ai da. Dai shaloi kanu gaw kajawng di na malap mat ai da. Malap di na kanu gaw kajawng malap machyi taw re yang she dai kasha re jang bai wa di na shi kasha hpe yu sai hpe chye ai majaw wa sai yaw ngu pa kanu hpe nshakram di na shi hprawng mat wa ai da. . Language as given: Jinghpaw

【翻译(森潘)】 本故事讲述的是一位来自缅甸最北部克钦邦丹奈镇的女孩的生平轶事。丹奈镇塔龙村的一名少女,曾与家人在塔龙哈库地区以种植罂粟维持生计。不仅是她家,整个村落都在此处开辟了罂粟种植园。自开展罂粟种植以来,全家便迁居田间劳作。待到罂粟收割季,女孩却离奇失踪。其父母忧心忡忡,四处寻遍未果,遂认定女儿已不幸离世,遂为其举办超度祭祀。彼时当地民众笃信精灵,除为女孩举行招魂仪式外,还向各类精灵供奉祭品,以寄托对女儿的哀思。 五六年之后,女孩竟重返家中。母亲见到她喜极而泣:"我亲爱的孩子,我们曾以为你已不在人世,终日沉浸在悲痛之中。我们为你举行了祭祀,还向精灵祈福,你究竟是如何归来的?"母亲激动地从楼梯上拥住了女儿。女孩答道:"母亲,我已成婚。此次归来,是为了给您送上聘礼。" 母亲讶然问道:"送聘礼?你的丈夫何在?为何未曾与你一同前来?" 女孩回答:"他事务繁忙,先送我至水边。我们渡过塔龙河,他在对岸将我放下,我便步行归家。我的女婿还从塔龙河中牵来几头水牛,您看前方——那些便是聘礼。" 母亲朝女孩所指的方向望去,映入眼帘的却是几只长着弯曲长角、正在低吼的吠鹿(barking deer),它们正卧在地上。母亲说道:"孩子,你所说的聘礼牲畜并非水牛,而是吠鹿。" 女孩反驳道:"母亲,那并非吠鹿,您仔细看!那就是水牛,或许是您的视线被蒙蔽了。"母亲再次望去,眼前果真变成了水牛。 女孩还为父母带来了辣椒作为伴手礼。她说道:"母亲,请不要给我任何东西,我一应俱全。此次归来,只为给您送上聘礼。"她并未接受父母赠予的任何礼物。 三日之后,女孩说道:"母亲,我该回去了。"母亲答道:"那我送送你,我也想去看看你的居所。" 女孩说道:"母亲,您无法抵达那里的。"说罢便转身离去。母亲只能望着女儿的背影渐渐远去。当女孩行至河边时,便再也看不到她的身影——她的丈夫早已将她带走了。 原来,很久以前女孩在罂粟田劳作时,被一名纳特精灵(nat)掳走。她被带至塔龙河附近,未曾步行便抵达了精灵的世界。女孩也曾告诉母亲,自己嫁得很好,实则她的丈夫是一名纳特精灵,她正是从塔龙河被带往精灵国度的。 在精灵世界生活了三四年后,女孩再次回到父母家中。她说道:"母亲,这次我带我的孩子来见您了。"由于丈夫与夫家都是纳特精灵,他们极为富有,想要什么只需心念一动便能得到。女孩也带来了大量钱财与珠宝。她的孩子被层层包裹着。 母亲说道:"亲爱的,让我看看我的外孙吧!" 女孩答道:"母亲,不要看他,他正在睡觉。若是解开包裹,他会大声啼哭的。" 母亲说道:"我还从未听过婴儿啼哭呢。婴儿本该啼哭,本该发出声响的。" 女孩说道:"当他被挪动时,哭声会格外响亮。请将他裹好,让他好好休息,千万不要碰他,母亲。" 但母亲仍急切地想要看看外孙,坚持道:"不行,我一定要看看他。你说过要带孩子来见我们,怎么能不给他见见外公外婆就走呢?" 趁女孩外出取水之际,母亲偷偷解开了孩子的包裹。她看到孩子的嘴巴如同食人魔一般,长着许多尖牙;鼻子也异常尖挺,完全不像人类的模样,同样长着獠牙。母亲惊骇至极,当场晕厥过去。 女孩取水归来,发现母亲已然晕厥,顿时明白母亲已经触碰了自己的孩子。她来不及与母亲道别,便匆匆离开了。 【转录(卢昂)】 Ya ngai tsun na lam gaw danai ga na num langai mi na lam re. Danai tarung mare kaw na numsha langai mi gaw shan nu wa ni ga hto tarung hkahku hte kani sun sa galaw ai shanhte mare ting kani sun sa galaw re she dai shaloi kani sun hkyen magang ai kaw na bungli galaw re she kanni kadoi ten kani yawng kadoi ngut di na ngut ai ahkying aten hta numsha langai mi mat mat wa ai. Mat mat wa re majaw kanu ni gaw grai tsang di gara de rai mat ai ta, nye kasha mat taw nga ai, tam she tam, tam she tam kade tam tim nmai nlu tam ai majaw shanhte gaw nta kaw akyu hpyi poi shanhte nat jaw part re nga dai shaloi gaw nat ni hpa ni jaw kau ai. Jaw di na si sai ngu tam tam nmu mat re she, hpang e 5 ning 6 ning na yang gaw num dai gaw bai wa ai. Ah nu nanhte gaw ngai, e nye kasha e nang mat mat sai ngu na ah nu ni gaw grai yawn di nang hpe si mat sam sai ngu na nat mung jaw sai, kyu mung hpyi kau sai wa ya nang gara hku bai du wa ta ngu na shi nu gaw grai kabu di na lakang kaw na shi hpe hkap ahpum la ai da. Ahpum aten hta gaw dai num gaw a nu ngai num wa mat ai she re gaw ngai nanhte hpe hpu sa bang ai re ngu da. Deng nang hpu sa bang yang na madu wa gaw nlawm ai i ngu she nye madu wa ya sha shi gaw bungli nrau ai majaw ya sha ngai hpe hka kaw na sa sa dat sai, ndai hka kaw sa sa dat sai re. Hka tarung hka kaw na ngai hpe sa dat sai dai majaw ngai sa wa ai ah nu nanhte hpe hpu bang na matu ngai wuloi ni gawt sa wa ai le, wuloi ni gawt sa ai na kahkri gaw wuloi ni sa gawt di na tarung hka kaw na ngai hpe gawt sa dat ya sa sai ngu na tsun ai da. Hto ah nu ndaw de yu dat u le ah nu nanhte hpe hpu sa bang ai rai nga le ndai ni gaw wuloi ni hpu sa bang ai ngu tsun yang gaw dai yu dat yang kanu ni mu yang gaw nam kaw na shan nga ni rai taw nga da. Rung ni galu lu rung magyi magaw re shan nga ni rai taw da. Nye kasha nang hpu sa bang ai nga, nang dun sa wa ai ni gaw yawng hpum taw ai da ndaw kaw hpum taw, nu sha nang dun sa wa ai gaw yawng gaw wuloi nga ya hpum taw ai gaw shan nga she rai nga le ngu jang she dai num gaw kalang ta ah nu e shan nga nre loh, wuloi re le ah nu nang atsawm yu nang myi le le ai re na re ngu, bai yu yang gaw dai hku tsun ngut ai shaloi bai yu yang gaw wuloi rai taw nga ai da. Dai shaloi she kanu ni gaw hpu sa bang sai ngu na shi gaw kumhpa, dai shaloi shi kasha dai hpe she majap ni hpa ni kumhpa jaw ai da. Dai shaloi dai num gaw ah nu hpa ma njaw ra ai, ngai yawng lu ai ah nu hpa ma n shagun ra ai, nanhte hpe hpu sa bang ai she re ngu, kumhpa ma kanu ni kaw na hpa nla mat ai da. Nla mat di na she shi ah nu e 3 ya ram nga di she ah nu ngai naw wa na yaw, ngai wa sa na ngu tsun she kanu gaw ah nu sa sa dat na le, nang hpe sa sa na, na mare mung ah nu du yu mayu ai ngu tsun ai da. Dai shaloi shi gaw ah nu nang ngai na mare kaw nang nlu hkan yu ai n lu dep ai nlu hkan hkawm na re ngu tsun ai da. Dai shaloi she shi gaw wa sa na ngu na wa mat ai kanu gaw dai hku sha hkan yu dat ai da, dai she hka hkau du ai hte lam hkawm ai ma nmu mat sai da. Nmu mat sai da, madu wa shapoi la kau sai. Moi shawng e mung shi sun kaw dai hku sha sun kaw hkamw taw nga ai kaw na dai nat la wa shapoi la kau shi hpe poi mat wa ai le hkawm nra ai hku na nat gaw shi hpe shapoi la na she dai shaloi ma tarung hka kau kaw nan dai shapoi la kau, bai shapoi la kau jang she lam ma n hkawm ra she dai shanhte na nat mungdan de du mat wa ai da. Nat mungdan de du mat wa re she dai shaloi nta kaw sa ai shaloi hpu bang sa ai shaloi tsun ai da, atsawm re hkungran la sai ngu na ma kanu ni hpe tsun ai da. Retim dai num gaw nat hte wa hkungran dai hku rai nga dai she shi hpe dai tarung hka makau kaw na bai sa shapoi la mat wa ai shani shi hpe woi mat wa re she hto de du di na bai wa nga di 3, 4 ning bai na re yang gaw kanu hpe she kanu ni kaw bai sa wa ai da. Dai she ah nu ndai lang gaw nanhte hpe ma ba jahkrum sa ai ngu da. Ma ba jahkrum sa ai ngu na shanhte nat ni ngu ga shanhte gaw lu mung lu su hku rai nga. Shanhte gaw hpa byin yang hpa lu, hpa tsun yang hpa lu, hpa ra yang hpa galaw la mai ai she nrai i, gumhpraw ni hpa ni, lungseng ni hpa ni, kanu ni hpe ma jahkrum sa ngu na shat ka ni hpa ni, gun di na sa sa ai da. Sa sa re yang she ma dai wa kayawp chyu kayawp da da, dai she nu sha e na na kasha ngai kawoi dwi mung yu yu ga le, yu ya yu na le ngu tsun ai da. Dai shaloi gaw nye kasha hpe anu nye kasha hpe hkum yu u ngu tsun ai da. Shi yup taw nga ai hkum yu shi yup taw ai kaw sa hpyen jang grai hkrap ai, ah nu e nang hkum yu u ngu tsun ai da. Ma mung hkrap ai mung nna na kasha gaw hkrap mung nchye hkrap, ma ngu gaw hkrap ra ai le ngu tsun ai da. Ah nu shi hpe sa ah shun dat jang grai hkrap ai re majaw shi hpe gaw grai lum na hku a tsawm makai di tawn da jang rai sai, ah nu hkum sa hkra ngu tsun da. Ah nu nang hkum yu ngu tsun ai da, retim kanu gaw grai tsawra ai re majaw she yu yu, yu na le tinang na kashu hpe mi ma woi jahkrum sa ai gaw nga di na kanu ni gaw she yu ra le, n yu ai gaw nan nu gara hku wa na i ngu tsun re shaloi gaw kanu gaw lagu di na shi mung nnga shi hpe mung bungli ni galaw hka ja galaw hkawm yang she shi gaw lagu yu ai da. Dai shaloi dai ma gaw, shi na n gup gaw (balu yoke nat yoke) wa ni mung grai tu ai (balu yoke) zawn re taw ai da. Nat sumla ndai ladi mung kaning nhten rai hto ra byin di na she, ladi mung galu rai magaw di na she masha (yoke) nrai taw nga ai da. Nat re nga ning (asoi ) ni ma tu hkra re she rai taw nga ai da. Dai shaloi kanu gaw kajawng di na malap mat ai da. Malap di na kanu gaw kajawng malap machyi taw re yang she dai kasha re jang bai wa di na shi kasha hpe yu sai hpe chye ai majaw wa sai yaw ngu pa kanu hpe nshakram di na shi hprawng mat wa ai da. 【给定语言:景颇语】
提供机构:
PARADISEC
二维码
社区交流群
二维码
科研交流群
商业服务