five

KK1-1115 - Nsu nat byin wa ai lam (The origin of the envious spirit) with English translation

收藏
Research Data Australia2024-12-14 收录
下载链接:
https://researchdata.edu.au/kk1-1115-nsu-english-translation/1544880
下载链接
链接失效反馈
官方服务:
资源简介:
Translation (by Rita Seng Mai) Many years ago, there lived two orphan brothers in a village. The elder brother was tall, muscular and handsome, but he didn't have a good sense and was not thoughtful. The younger brother was clever and thoughtful even though his body structure was small and not handsome like his brother. So he even led his brother how to do for a living and how to behave. One day, the younger brother told his elder brother, "My brother, we should do farming like growing paddies, some other vegetables and raising some animals." Then his elder brother asked him what to do. He told his brother, "You just need to scrape the horn of buffalo and scatter them on the field. I will sow some corn and millet. " Actually, he deceived his elder brother. He was growing some vegetables while his elder brother was actually doing what he told. Then it was time to harvest soon. His vegetables such as corn and millet were going to ripe soon. Then, he told his brother, "There are plentiful of corns and millets on my farm. I can harvest them soon. How about your farm? Are you doing well?" His brother replied him, "Mine has got many herds. I can even hear the sound when their horns are crashing against." He was curious what had happened, then he went to his elder brother's farm. He saw many cattle and buffaloes. He got jealous as soon as he saw that. Then he thought to himself, "Hmmm, my brother has got many cattle and buffaloes. He's going to be rich. I can't let that happen!" So he went to his brother's farm on the quiet and applied some ground rice on herds of cattle and buffaloes. Then the next day, he told his brother, "My brother, go and look at your herds on your farm. All the white herds are mine! The black herds are yours." His elder brother went to his farm to check as he told. Then the elder brother saw that all the cattle and buffaloes were white. He was so shocked and felt angry. Then he bawled and called upon the deity, "Oh, great deity, look at all my cattle and buffaloes. Help me!" Surprisingly, it started to rain at that moment. Then, all the ground rice which was applying on the bodies of cattle and buffaloes had disappeared. He got all the herds back. Then, his younger brother thought another plan to deceive him. He told his elder brother, "My brother, your wife is sick. I think she is going to die soon. So, let's go and make a coffin." His elder brother easily believed him and they went to make a coffin. After they had made a coffin, his younger brother told him, "My brother, you and your wife have similar height and size. So to know if this coffin is perfect for your wife, you should test first. Lie down there." As soon as his elder brother lay down, he closed the coffin and tied it with vines. Then he went back home as if nothing happened. His elder brother thought, "Ummm..., my brother deceived me again!" He couldn't breathe well and felt angry so he kicked the lid of the coffin with all his strength. He could go out of the coffin. Then he also went back home. He didn't say anything to his younger brother. He pretended like nothing happened but he thought of a plan to revenge. He told his younger brother, "My brother, my wife is sick again. She will die soon. So let's make a coffin again." His younger brother couldn't go against him so his younger brother had to do what he told. He did the same like his younger brother did to him. He also hid some strong vines secretly. After they had made a coffin, he told his younger brother, "Lie down inside the coffin. I just wanted to check if that was fit for your sister-in-law." As soon as his younger brother lay down, he closed the lid tightly with the vines which he hid. Then he hung that coffin atop a tall tree above the waterfall. Then he went back home and acted like nothing happened. After some time, he told a squirrel, "Go and check my brother of he is alive or not. I hung him at the top of the tree above the waterfall." But the squirrel misheard and thought it had to cut the vine off. So it cut the vine. Then his younger brother who was inside the coffin fell down the waterfall and he died. He became Nat (evil spirit) after he died. So, people had to worship and give offerings to that Nat. The younger brother became Nsu Nat. Since then, there is a kind of evil spirit called Nsu Nat which people have to give offerings and worship. Transcription (by Lu Awng) Moi kahtawng langai mi kaw e da jahkrai ma yen nau nga ai da. Kahpu wa ngu na wa gaw galu kaba rai, hkum hkrang tsawm timmung ndai myit yu mang yu ai lam nau nnga ai da. Kanau wa gaw kaji tim mung grau zet nna grau zet ai majaw kahpu hpe pyi naw lam woi ningshawng tai nna woi galaw sha hkrat wa ai yen nau re da. Dai she lani mi na nhtoi hta gaw dai kahpu hpe ning nga da, e hpu e an nau mung hkai lu hkai sha aten du sai, yi galaw sha nna hkai lu hkai sha, rem lu rem sha aten du sai, yi galaw ga ngu na she hpa baw hkai na rai ngu yang she, kahpu wa gaw hpaw baw hkai na ngu yang she, nang gaw nga rung ahkut hkrai ahkut na yi kaw nga rung gat u e ngu da. Shi gaw mam shagyi gat na nga ai da, shaloi nang gaw nga rung ah hkut gat u ngu kahpu e dan ngu da. Kaja wa sha kahpu mung kanau tsun ai hte maren nga rung ah hkut nna gat da, shi gaw shagyi ni mam ni gat na she nga re na mangai ngai wa sai da. Mangai ngai wa, shi na shagyi ni n gawng ni gaw yawng tu nna myin wa na maw sai da. Shaloi gaw e hpu e ya gaw hpu nang e yi kaning re wa sata ngai na gaw sagyi magawng ni yawng rawt shadap nna pru wa gum ra rai wa masai, ngu yang she, ngai na mung ngawt e nyat e krawk pru e pu e pa e pawng e pang e nga ma ai ngu, kaning re wa kun a ngu she kahpu yi de sa yu yang wa nga wuloi dumsu ni hkrai htep da yaw. Ga a ya nye kahpu gaw nga wu loi mat gaw ngai hta grau sahte mat na rai sa, manya law nga na she manawn wa sai da e, kahpu e manaw wa na lani mi na kahpu yi de sa na n gu shadung htu ai da na she dai kahpu a nga ni yawng hpe n gu shadung chya kau ya na she hpang shani kahpu e, e hpu na yi de sa yu, na yi e nga nga ai nga dumsu wuloi ni yawng hpraw ai gaw ngai n re yaw ngu da. Chyang ai gaw nang na re, hpraw ai gaw ngai na re yaw ngu, kaja wa sa yu yang gaw shi nga dumsu ni ma hkra hpraw mat na shi gaw masin pawt na, sagya e hpan wa e ndai nye a nga ni a lam hpe mada yu ya rit loh nga na sa marawn jahtau jang she marang kalang ta htu wa ai da. Marang htu wa na she nga dai ni na shadung htu mara da ai ni yawng tsai mat na shi nga hkrai bai rai mat ai da. Re jang gaw dai nyan sai da loh kanau wa she bai nyan na she, kahpu hpe e kaning n chye di bai la na she lani mi gaw e hpu e na nrat jan si wa nga ai, grai machyi na ya si wa na maw sai, dai majaw du u sa daw ga ngu na she tsun na she kajaw wa du u daw sa wa sai da. Du u daw ngut sai da, hpun daw la na du u shachyaw ngut re yang she e hpu na nnam jan gaw nang na hkum hte kanoi maren re re majaw n nam jan kaw ram na kun nram na kun a shang rawng yu nga na shangrawng yang wa kahpu gaw dai du u kaw shang rawng galeng ai hte hkap di di magap nna she numru hte e shachyup kau na nta wa mat ai da. Dai shaloi gaw kahpu gaw n dai nye kanau ngai e maw sai ga re ngu, ya ngu na nsa gaw nu shaw wa hte jam jau na masin pawt ai hte rau kalang ta shi a n gun tup hkin dit dat yang oh ra ru di mat na lu pru mat na nta bai lu du wa sai da. Nta bai du wa tim kanau e hpa ma ntsun ai da, hpa ma n tsun ai sha nga nga re da, shi bai rai sai da, e kanau e hpu a madu jan mung grai bai machyi nna ya si na sha rai sai, du u bai sa daw ga ngu na. Kanau e bai woi sa sa, kanau mung kahpu ga n lai lu na bai sa mat na du u bai sa daw sai da. Du u bai sa daw jang she shawng na zawn di na, du u ngut hkra shi kahpu gaw kei kanau shi e dan di ai ngu na shi gaw mana maka ngang ai baw sumri ni lahkru ni hkrup chya hkrup chya re baw ni galaw, lagu mayun tawn re na du u dawt ngu ai hpang, gai kanau nang bai shang rawng galeng yu ram ai kun n ram ai kun ningrat hte hkra ai kun n hkrak ai kun kahpu gaw ga nwam na shang galeng ai hte gaw htem di na she gyit ah hkang kau di kau na hka rum ntsa kaw na hpun kaw e noi kau da ai da. Noi kau da na wa mat, retim kanau e gaw n woi nwoi sha nga na she kadu hka e htet ai hku nga, kadu hka le nye kanau na nye kanau hpe e du u hte hpun ndung kaw noi da sai, naw hkrung nga ai kun n hkrung nga ai kun naw sa gin tan yu u ngu yang she kadu hka bai na la ai gaw sumri sa dan di kau u nga na na she dai noi tawn da ai sumri wa sa kawa di kau na hka rum de du u hte hpa hte di hkrat shang na kanau gaw dai kaw si mat ai da. Si mat nna nat tai mat ai majaw, shi hpe e jaw ra mat ai da. Nat jaw jaw ra mat ai. Dai kaw na she dai kanau gaw nsu nat tai mat na she nsu nat ngu ai dai kaw na nga mat wa ai re da, htum sai. . Language as given: Jinghpaw

【译稿(丽塔·森·迈(Rita Seng Mai)译)】 很久以前,村子里住着一对孤儿兄弟。哥哥身材高大、肌肉发达且相貌英俊,却缺乏判断力,做事不够周全;弟弟身形瘦小,相貌不如哥哥出众,却聪慧且心思缜密。他时常指导哥哥如何谋生、如何为人处世。 一日,弟弟对哥哥说:“兄长,我们不如务农吧,种些稻田、蔬菜,再养些牲畜。”哥哥便问具体该做什么,弟弟说道:“你只需去刮下水牛的角,撒在田地里即可,我来播种玉米和小米。”实则弟弟欺骗了哥哥——他自己种的是蔬菜,却让哥哥按他说的去做。 很快就到了收获的时节,弟弟种植的玉米和小米即将成熟。他便对哥哥说:“我田里的玉米和小米长势喜人,很快就能收割了。你的田地如何?一切顺利吗?”哥哥答道:“我的牧群长势很好,甚至能听见它们的牛角相撞的声音。”弟弟心生好奇,便前往哥哥的田地查看,只见满栏的牛和水牛,顿时心生嫉妒,暗自思忖:“兄长竟有这么多牲畜,他很快就要发财了,绝不能让他如愿!” 于是他悄悄来到哥哥的牧场,将磨碎的稻米撒在牛群和水牛的身上。次日,他对哥哥说:“兄长,快去看看你的牧群吧!所有白色的牧群都是我的,黑色的才是你的。”哥哥依言前往田地查看,却发现所有的牛和水牛都变成了白色,他又惊又怒,大哭着向神灵祈求:“伟大的神灵啊,看看我的牲畜,请帮帮我!”说来奇怪,此时天降大雨,撒在牲畜身上的磨碎稻米尽数被冲刷干净,哥哥的牧群也恢复了原样。 弟弟见状,又想出了一个欺骗哥哥的计策。他对哥哥说:“兄长,你的妻子病得很重,恐怕时日无多了,我们去做一副棺材吧。”哥哥轻信了他的话,二人便去制作棺材。棺材做好后,弟弟对哥哥说:“兄长,你的妻子和你身形相仿,不如你先躺进去试试,看看是否合身。”哥哥刚躺进去,弟弟便盖上棺盖,用藤蔓将其捆紧,随后便若无其事地回了家。哥哥这才反应过来:“哼,弟弟又骗了我!”他呼吸困难,又怒不可遏,用尽全身力气踢开棺盖,逃了出来,也回到了家中。他一言不发,装作什么都没发生,实则暗自定下复仇之计。 他对弟弟说:“弟弟,我的妻子又病了,恐怕快要不行了,我们再做一副棺材吧。”弟弟无法拒绝,只好照做。哥哥也像当初弟弟对他那样,偷偷藏下了结实的藤蔓。棺材做好后,他对弟弟说:“躺进棺材里试试,看看是否合你嫂子的身形。”弟弟刚躺进去,哥哥便用藏好的藤蔓紧紧捆住棺盖,随后将棺材挂在瀑布上方的一棵高树上,便若无其事地回了家。 过了一段时间,哥哥对一只松鼠说:“去看看我弟弟是死是活,我把他挂在瀑布上方的高树上了。”不料松鼠听错了,以为要砍断藤蔓,便咬断了藤蔓。棺材连同里面的弟弟一同坠入瀑布,弟弟就此殒命。死后,他化作了纳特(Nat)精灵,人们便需要向这位纳特供奉祭祀。这位弟弟化为的便是恩苏纳特(Nsu Nat),自此世间便有了名为恩苏纳特的邪祟,人们必须对其进行供奉和祭祀。 【景颇语转录稿(卢昂(Lu Awng)转录)】 Moi kahtawng langai mi kaw e da jahkrai ma yen nau nga ai da. 很久以前,村子里住着一对孤儿兄弟。 Kahpu wa ngu na wa gaw galu kaba rai, hkum hkrang tsawm timmung ndai myit yu mang yu ai lam nau nnga ai da. 哥哥身材高大、体格健壮且容貌出众,却缺乏决断力,行事不够周全。 Kanau wa gaw kaji tim mung grau zet nna grau zet ai majaw kahpu hpe pyi naw lam woi ningshawng tai nna woi galaw sha hkrat wa ai yen nau re da. 弟弟身形瘦小,相貌不如哥哥,却聪慧机敏、心思细腻,时常教导哥哥谋生与处世之道。 Dai she lani mi na nhtoi hta gaw dai kahpu hpe ning nga da, e hpu e an nau mung hkai lu hkai sha aten du sai, yi galaw sha nna hkai lu hkai sha, rem lu rem sha aten du sai, yi galaw ga ngu na she hpa baw hkai na rai ngu yang she, kahpu wa gaw hpaw baw hkai na ngu yang she, nang gaw nga rung ahkut hkrai ahkut na yi kaw nga rung gat u e ngu da. 有一日,弟弟对哥哥说道:“兄长,我们不如务农,种些稻谷、蔬菜,再饲养些牲畜吧。”哥哥询问具体事宜,弟弟答道:“你只需刮取水牛的角撒至田地,我来播种玉米与小米。” Shi gaw mam shagyi gat na nga ai da, shaloi nang gaw nga rung ah hkut gat u ngu kahpu e dan ngu da. 实则弟弟欺骗了哥哥,他自己种植蔬菜,却让哥哥按他所言行事。 Kaja wa sha kahpu mung kanau tsun ai hte maren nga rung ah hkut nna gat da, shi gaw shagyi ni mam ni gat na she nga re na mangai ngai wa sai da. 很快便到了收获季,弟弟种植的玉米与小米即将成熟。 Mangai ngai wa, shi na shagyi ni n gawng ni gaw yawng tu nna myin wa na maw sai da. 他便对哥哥说:“我田里的玉米和小米长势极佳,很快就能收割。你的田地如何?一切顺利吗?” Shaloi gaw e hpu e ya gaw hpu nang e yi kaning re wa sata ngai na gaw sagyi magawng ni yawng rawt shadap nna pru wa gum ra rai wa masai, ngu yang she, ngai na mung ngawt e nyat e krawk pru e pu e pa e pawng e pang e nga ma ai ngu, kaning re wa kun a ngu she kahpu yi de sa yu yang wa nga wuloi dumsu ni hkrai htep da yaw. 哥哥答道:“我的牧群长势甚好,甚至能听见牛角相撞的声响。”弟弟心生疑惑,遂前往哥哥的田地查看,只见满群的牛与水牛,顿时心生嫉妒。 Ga a ya nye kahpu gaw nga wu loi mat gaw ngai hta grau sahte mat na rai sa, manya law nga na she manawn wa sai da e, kahpu e manaw wa na lani mi na kahpu yi de sa na n gu shadung htu ai da na she dai kahpu a nga ni yawng hpe n gu shadung chya kau ya na she hpang shani kahpu e, e hpu na yi de sa yu, na yi e nga nga ai nga dumsu wuloi ni yawng hpraw ai gaw ngai n re yaw ngu da. 他暗自思忖:“兄长竟有如此多的牲畜,很快便能富裕起来,绝不能让他如愿!”于是他悄悄来到哥哥的牧场,将磨碎的稻米撒在牛群与水牛身上。 Chyang ai gaw nang na re, hpraw ai gaw ngai na re yaw ngu, kaja wa sa yu yang gaw shi nga dumsu ni ma hkra hpraw mat na shi gaw masin pawt na, sagya e hpan wa e ndai nye a nga ni a lam hpe mada yu ya rit loh nga na sa marawn jahtau jang she marang kalang ta htu wa ai da. 次日,他对哥哥说:“兄长,快去看看你的牧群!所有白色的牧群都是我的,黑色的才是你的。” Marang htu wa na she nga dai ni na shadung htu mara da ai ni yawng tsai mat na shi nga hkrai bai rai mat ai da. 哥哥依言前往田地查看,却发现所有的牛与水牛都变成了白色,又惊又怒。 Re jang gaw dai nyan sai da loh kanau wa she bai nyan na she, kahpu hpe e kaning n chye di bai la na she lani mi gaw e hpu e na nrat jan si wa nga ai, grai machyi na ya si wa na maw sai, dai majaw du u sa daw ga ngu na she tsun na she kajaw wa du u daw sa wa sai da. 他大哭着向神灵祈求:“伟大的神灵啊,看看我的牲畜,请帮帮我!”说来奇怪,此时天降大雨,撒在牲畜身上的磨碎稻米尽数被冲刷干净,哥哥的牧群恢复了原样。 Du u daw ngut sai da, hpun daw la na du u shachyaw ngut re yang she e hpu na nnam jan gaw nang na hkum hte kanoi maren re re majaw n nam jan kaw ram na kun nram na kun a shang rawng yu nga na shangrawng yang wa kahpu gaw dai du u kaw shang rawng galeng ai hte hkap di di magap nna she numru hte e shachyup kau na nta wa mat ai da. 弟弟见计谋败露,又生一计。 Dai shaloi gaw kahpu gaw n dai nye kanau ngai e maw sai ga re ngu, ya ngu na nsa gaw nu shaw wa hte jam jau na masin pawt ai hte rau kalang ta shi a n gun tup hkin dit dat yang oh ra ru di mat na lu pru mat na nta bai lu du wa sai da. 他对哥哥说:“兄长,你的妻子病重,恐怕时日无多,我们去做一副棺材吧。”哥哥轻信了他的话,二人便去制作棺材。 Nta bai du wa tim kanau e hpa ma ntsun ai da, hpa ma n tsun ai sha nga nga re da, shi bai rai sai da, e kanau e hpu a madu jan mung grai bai machyi nna ya si na sha rai sai, du u bai sa daw ga ngu na. 棺材做好后,弟弟对哥哥说:“兄长,你的妻子与你身形相仿,不如你先躺进去试试,看看是否合身。” Kanau e bai woi sa sa, kanau mung kahpu ga n lai lu na bai sa mat na du u bai sa daw sai da. 哥哥刚躺进棺材,弟弟便盖上棺盖,用藤蔓紧紧捆住,随后若无其事地回了家。 Du u bai sa daw jang she shawng na zawn di na, du u ngut hkra shi kahpu gaw kei kanau shi e dan di ai ngu na shi gaw mana maka ngang ai baw sumri ni lahkru ni hkrup chya hkrup chya re baw ni galaw, lagu mayun tawn re na du u dawt ngu ai hpang, gai kanau nang bai shang rawng galeng yu ram ai kun n ram ai kun ningrat hte hkra ai kun n hkrak ai kun kahpu gaw ga nwam na shang galeng ai hte gaw htem di na she gyit ah hkang kau di kau na hka rum ntsa kaw na hpun kaw e noi kau da ai da. 哥哥醒来后心想:“哼,弟弟又骗了我!”他呼吸困难,愤怒至极,用尽全身力气踢开棺盖逃了出来,回到家中。 Noi kau da na wa mat, retim kanau e gaw n woi nwoi sha nga na she kadu hka e htet ai hku nga, kadu hka le nye kanau na nye kanau hpe e du u hte hpun ndung kaw noi da sai, naw hkrung nga ai kun n hkrung nga ai kun naw sa gin tan yu u ngu yang she kadu hka bai na la ai gaw sumri sa dan di kau u nga na na she dai noi tawn da ai sumri wa sa kawa di kau na hka rum de du u hte hpa hte di hkrat shang na kanau gaw dai kaw si mat ai da. 他装作若无其事,实则暗自定下复仇之计,对弟弟说:“弟弟,我的妻子又病了,恐怕快要不行了,我们再做一副棺材吧。” Si mat nna nat tai mat ai majaw, shi hpe e jaw ra mat ai da. Nat jaw jaw ra mat ai. Dai kaw na she dai kanau gaw nsu nat tai mat na she nsu nat ngu ai dai kaw na nga mat wa ai re da, htum sai. 弟弟无法拒绝,只好照做。哥哥也如当初弟弟对他那般,偷偷藏下结实的藤蔓。棺材做好后,他对弟弟说:“躺进棺材试试,看看是否合你嫂子的身形。”弟弟刚躺进去,哥哥便用藏好的藤蔓紧紧捆住棺盖,将棺材挂在瀑布上方的高树上,随后回了家。 过了一段时间,哥哥对一只松鼠说:“去看看我弟弟是死是活,我把他挂在瀑布上方的高树上了。”不料松鼠听错,咬断了藤蔓,棺材连同弟弟一同坠入瀑布,弟弟殒命。死后,他化为纳特(Nat)精灵,人们需对其供奉祭祀,这位精灵便是恩苏纳特(Nsu Nat),自此世间便有了此等邪祟,需定期供奉祭拜。 【给定语言:景颇语(Jinghpaw)】
提供机构:
PARADISEC
二维码
社区交流群
二维码
科研交流群
商业服务