KK1-1984 - Hkawhkam byin mayu ai la (Man who wants to be a king) with English translation
收藏Research Data Australia2024-12-14 收录
下载链接:
https://researchdata.edu.au/kk1-1984-hkawhkam-english-translation/1598622
下载链接
链接失效反馈官方服务:
资源简介:
Translation (Seng Pan) I will tell you about a man who was eager to become king. A long time ago, in a village, there lived a man who was ambitious to be a king. In the palace, there was also a man who was chosen to marry the princess. He was very good at lying and stealing as well. With the intention of getting married to the princess, he kept lying and took the things from the king day by day. As days went by, the man told the princess he was going to marry her, but he didn't have money and was poor. Moreover, he also asked the princess to take the big ring which the king always wore. In addition, he also promised that he would sell the ring and hold the wedding magnificently. Since the princess loved him, she said yes to him and stole her father's ring. She gave it to the man. But he took it and escaped from the palace. As the king heard his ring was stolen, he commanded his soldiers to seize the man. They caught him. Since the king ordered to kill him the next day, the man was tied up on the street and covered his head. Even at that time, he still considered lying. He hoped that some people would believe what he said. So, he said, "I will marry the princess. And I will also accept the order of becoming a king. But now I don't like being a king. Kill me or not, I don't care!" A man who was eager to be a king passed by and heard him. He was amazed by the man's word since being a king was just all about sitting under the shade and making orders. Therefore, he approached the man. And he asked, "My friend. Why don't you want to become a king?" "If you become a king, you can't live as you wish. You will be surrounded by bodyguards. I don't like being surrounded by them. Moreover, I don't want to live in the palace. I just want to live my life freely and be independent. Thus, I don't want to become a king. I was told to get married to the princess. But I don't love her," the man replied. "If so. Would you mind if we change the position?" he asked. As the man thought he believed his lie, he said, "Are you sure you want to become a king?" "Yes, I can. I am more than happy to become the king," he replied. "Then, unwrapped me. Hurry!" the man said. He unmasked the man. Then the man tied him up the same way as the way the king's soldiers did. And the man said, "Tomorrow, the king's soldiers will come to you. You say you want to marry the princess and be the king. Then they would untie you and make you king," the man said and ran away. The man who took the place of the lier said, "I will accept the order to be a king. And I will also marry the princess." As he shouted, the king's soldiers came to kill him the next day. When the soldiers had arrived, the man said, "I want to be the king. I will marry the princess as well." "Now it's too late. Since you stole the king's ring, you are ordered to be killed today," the king's soldiers replied. Then they brought him to a place and cut the head. Therefore, it's not good to wish to have the things that you do not deserve. It would be best to live where we belong. Transcription (Lu Awng) Hkawhkam byin mayu ai la langai a lam bai tsun na re. Moi shawng de da kahtawng langai kaw hkawhkam grai byin mayu ai la langai mi nga ai da. Re na she hkawhkam wang kaw hkawhkam shayi sha hte i hkungran jaw na matu la langai ma nga ai da. Dai la gaw grai chye masu na lagu ma grai lagu ai la re da. Dai shaloi she lani hte lani dai hkawhkam shayi sha hpe la na ngu na dai hku hkawhkam wa na rai, sutgan dan re hpe sha shi gaw masu la masu la dai hku re ai da. Retim mung dai hku grai na wa ai shaloi she lani hte lani na wa ai shaloi she lani mi na ten hta shi gara hku masu ai i nga she hkawhkam shayi sha hpe tsun ai da. E i ngai gaw nang hpe la na re, retim ngai ja gumhpraw mung n lu ai wa ngai grai matsan ai wa i, na wa chyawp chyawp re ja ta chyawp kaba dai la ya rit i. Dai ngai hpe jaw yang ngai dut na nang hpe grai pyaw hkra dai hku hkungran la na ngu, myitman n kaja hkra hkungran la na ngu tsun ai da. Dai shaloi dai hkawhkam shayi sha mung dai la hpe ra mat ai re nga mai ai ngu tsun na she kawa na lachyawp hpe sa lagu la na she jaw ai da. Dai la hpe jaw re she dai la dai gaw lagu la na hprawng mat wa ai da. Hprawng mat wa she dai hkawhkam wa ja la chyawp lagu la ai wa hpe gaw hkawhkam wa na mat re shaloi she dai la wa hpe rim shangun ma ai da. Rim shangun re she lu rim la sai da. Lu rim la re she hpang shani gaw sat kau na matu shi hpe tsun sai re majaw shi hpe baw ma dagraw lata ma gyit di na noi tawn da ai da. Noi da ai shaloi she shi gaw dai la wa gaw gara hku myit ai i nga yang naw masu ai da. Shi na myit hta ngai ndai hku tsun yang kam ai ni gaw naw kam na re ngu na ngai hkawhkam n kam tai sai i, aw ngai hkawhkam shayi sha hpe ma la na. Ngai hkawhkam ma tai na ngu masu tsun ai da, ngai hkawhkam nkam tai sai i, ngai hpe sat yang sat kau u ngu dai hku ngu tsun nga ai da. Dai shaloi she dai hkawhkam grai tai mayu ai la wa na mat na hkawhkam nkam tai ai nga wa, dai ram ram pyaw si yang me i, shingnyip kaw dung na dai hku nga ai sha tsun dat sha she re mi ntai ai gaw ngu na dai la wa na makau kaw shani sa wa ai da. Shani sa wa ai shaloi dai la wa tsun e hkau e nang hkawhkam nkam tai ai nga hpa baw re rai, dai hku ngu tsun she, e i hkawhkam tai ai ngu gaw da tinang hkrai wanglu wanglang ma n lu nga ai da. Zawng ai ni gaw zawng, sak sin ni gaw dai hku re grai nga ai majaw dai ni hpe ma nra ai ngu da. Dai hku ngu tsun ai da, hkawhkam wang kaw ma n kam nga ai i, dai majaw ngai gaw ngai hkrai ngai wanglu wanglang tinang lagaw tsap dai hku sha nga mayu ai. Dai majaw ngai hkawhkam n kam tai ai i, ngai hpe hkawhkam shayi sha jaw sha na nga gaw hkawhkam shayi sha hpe ma ngai nra ai ngu dai hku ngu tsun ai da. E dan nga yang hkau e ngai hte galai ga ngu tsun ai da. Dai la wa gaw hpa mi nga nga ngai masu ai kaw ndai wa kam sai ngu mai ai ngu da, kaja wa nang galaw na i hkawhkam lu galaw na i, lu galaw ai ngai hkawhkam grai tai mayu ai ngu tsun ai da. Dai shaloi she e dai hku nga ngai na ning baw kaw shachyawp da ai ndai ni lawan hpyen da u ngu tsun dat, dai la wa hpyen na she dai mi shi e rim da ai zawn di ai da, di na she e ya hpawt de nga yang ra na ni, hkawhkam wa na ra na ni saksin ni sa wa na ra ai, dai shaloi ngai hkawhkam tai mayu ai, hkawhkam kasha hpe ma la mayu ai ngu tsun yaw, dai shaloi nang hpe ma hpyen la na hkawhkam shatai na ra ai ngu tsun shangun da na shi gaw hprawng mat wa ai da. Dai la tsun ai da, ngai hkawhkam tai sa na i, hkawhkam shayi sha hpe ma la na ngu dai hku ngu tsun she dai la wa gaw dai hku ngu marawn nga ai shaloi she hpang jahpawt du ai shaloi hkawhkam wa na saksin dai shi hpe sat na matu sa wa ai da. Dai rana ni sa wa na she ngai hkawhkam tai na i, hkawhkam tai na, hkawhkam shayi sha hpe ma la na ngu tsun na she e nang ya gaw n mai sai i, nang hkawhkam wa na tachyawp la chyawp lagu ai majaw ya nang dai ni gaw si na dai hku ari jaw sai re ngu dai hku ngu tsun ai da. Dai hku na woi mat wa na shi hpe a baw kaw (dong) re na sat kau ai da. Dai majaw i tinang n mai byin ai ra mari nai myit ngu gaw n mai rawng ai da. Dai majaw tinang hte mai byin ai hku sha sak hkrung yang gaw grau kaja ai ngu ai lam re. . Language as given: Jinghpaw
【翻译(Seng Pan)】我将为您讲述一位渴望成为国王的男子的故事。许久以前,某村落中住着一位胸怀鸿鹄之志、一心想要成为国王的男子。王宫之中另有一位被选中迎娶公主的男子,此人极善撒谎与偷盗。为达成迎娶公主的目的,他终日巧言令色,逐日窃取国王的财物。时日渐久,他向公主坦言自己欲与她成婚,却身无分文、家境贫寒,还请求公主盗取国王常佩戴的那枚大戒指,并许诺会变卖戒指,举办一场盛大的婚礼。公主倾心于他,便应允了请求,偷来父亲的戒指交给他。可他拿到戒指后,便逃离了王宫。国王得知戒指被盗,下令士兵捉拿此人,很快便将其抓获。国王下令次日将其处死,男子被绑在街头,以布蒙头。即便身陷绝境,他仍不忘行骗,盼着有人能听信他的谎言,于是说道:"我本应迎娶公主,也本将奉诏成为国王,但如今我却不愿为王了。杀与不杀,我皆不在意!"一位同样渴望成为国王的男子路过此处,听闻此言大为惊异——在他看来,为王不过是安坐树荫下发号施令而已。于是他上前问道:"朋友,你为何不愿成为国王?""若你成为国王,便不能随心所欲地生活,身边尽是护卫相随,我厌恶被人监视。况且我不愿住在王宫之中,只想自由自在、无拘无束地度日。因此我不愿为王。我本被许配给公主,但我并不爱她。"男子答道。"既然如此,你是否愿意与我互换身份?"他问道。男子以为对方听信了自己的谎言,便说:"你确定要成为国王吗?""是的,我愿意,我满心欢喜地想要成为国王。"他答道。"那快些替我解开束缚!"男子说道。旁人替他解开了蒙头的布,随后男子以国王士兵捆绑他的方式,将先前的骗子绑缚起来,说道:"明日国王的士兵会来找你,你只需说你想迎娶公主、成为国王,他们便会为你松绑,拥你为王。"说罢,他便逃之夭夭。顶替骗子的男子大喊道:"我将奉诏成为国王,也将迎娶公主。"话音刚落,国王的士兵便前来行刑。士兵们抵达后,男子说道:"我想要成为国王,我也会迎娶公主。""如今为时已晚,你盗取了国王的戒指,今日便要被处死。"国王的士兵答道。随后他们将男子带至刑场,砍下了他的头颅。由此可见,觊觎本不属于自己的东西绝非好事,安分守己地活在属于自己的天地中,才是上策。【转写(Lu Awng)】给定语言:景颇语(Jinghpaw),以下为其拉丁转写文本:Hkawhkam byin mayu ai la langai a lam bai tsun na re. Moi shawng de da kahtawng langai kaw hkawhkam grai byin mayu ai la langai mi nga ai da. Re na she hkawhkam wang kaw hkawhkam shayi sha hte i hkungran jaw na matu la langai ma nga ai da. Dai la gaw grai chye masu na lagu ma grai lagu ai la re da. Dai shaloi she lani hte lani dai hkawhkam shayi sha hpe la na ngu na dai hku hkawhkam wa na rai, sutgan dan re hpe sha shi gaw masu la masu la dai hku re ai da. Retim mung dai hku grai na wa ai shaloi she lani hte lani na wa ai shaloi she lani mi na ten hta shi gara hku masu ai i nga she hkawhkam shayi sha hpe tsun ai da. E i ngai gaw nang hpe la na re, retim ngai ja gumhpraw mung n lu ai wa ngai grai matsan ai wa i, na wa chyawp chyawp re ja ta chyawp kaba dai la ya rit i. Dai ngai hpe jaw yang ngai dut na nang hpe grai pyaw hkra dai hku hkungran la na ngu, myitman n kaja hkra hkungran la na ngu tsun ai da. Dai shaloi dai hkawhkam shayi sha mung dai la hpe ra mat ai re nga mai ai ngu tsun na she kawa na lachyawp hpe sa lagu la na she jaw ai da. Dai la hpe jaw re she dai la dai gaw lagu la na hprawng mat wa ai da. Hprawng mat wa she dai hkawhkam wa ja la chyawp lagu la ai wa hpe gaw hkawhkam wa na mat re shaloi she dai la wa hpe rim shangun ma ai da. Rim shangun re she lu rim la sai da. Lu rim la re she hpang shani gaw sat kau na matu shi hpe tsun sai re majaw shi hpe baw ma dagraw lata ma gyit di na noi tawn da ai da. Noi da ai shaloi she shi gaw dai la wa gaw gara hku myit ai i nga yang naw masu ai da. Shi na myit hta ngai ndai hku tsun yang kam ai ni gaw naw kam na re ngu na ngai hkawhkam n kam tai sai i, aw ngai hkawhkam shayi sha hpe ma la na. Ngai hkawhkam ma tai na ngu masu tsun ai da, ngai hkawhkam nkam tai sai i, ngai hpe sat yang sat kau u ngu dai hku ngu tsun nga ai da. Dai shaloi she dai hkawhkam grai tai mayu ai la wa na mat na hkawhkam nkam tai ai nga wa, dai ram ram pyaw si yang me i, shingnyip kaw dung na dai hku nga ai sha tsun dat sha she re mi ntai ai gaw ngu na dai la wa na makau kaw shani sa wa ai da. Shani sa wa ai shaloi dai la wa tsun e hkau e nang hkawhkam nkam tai ai nga hpa baw re rai, dai hku ngu tsun she, e i hkawhkam tai ai ngu gaw da tinang hkrai wanglu wanglang ma n lu nga ai da. Zawng ai ni gaw zawng, sak sin ni gaw dai hku re grai nga ai majaw dai ni hpe ma nra ai ngu da. Dai hku ngu tsun ai da, hkawhkam wang kaw ma n kam nga ai i, dai majaw ngai gaw ngai hkrai ngai wanglu wanglang tinang lagaw tsap dai hku sha nga mayu ai. Dai majaw ngai hkawhkam n kam tai ai i, ngai hpe hkawhkam shayi sha jaw sha na nga gaw hkawhkam shayi sha hpe ma ngai nra ai ngu dai hku ngu tsun ai da. E dan nga yang hkau e ngai hte galai ga ngu tsun ai da. Dai la wa gaw hpa mi nga nga ngai masu ai kaw ndai wa kam sai ngu mai ai ngu da, kaja wa nang galaw na i hkawhkam lu galaw na i, lu galaw ai ngai hkawhkam grai tai mayu ai ngu tsun ai da. Dai shaloi she e dai hku nga ngai na ning baw kaw shachyawp da ai ndai ni lawan hpyen da u ngu tsun dat, dai la wa hpyen na she dai mi shi e rim da ai zawn di ai da, di na she e ya hpawt de nga yang ra na ni, hkawhkam wa na ra na ni saksin ni sa wa na ra ai, dai shaloi ngai hkawhkam tai mayu ai, hkawhkam kasha hpe ma la mayu ai ngu tsun yaw, dai shaloi nang hpe ma hpyen la na hkawhkam shatai na ra ai ngu tsun shangun da na shi gaw hprawng mat wa ai da. Dai la tsun ai da, ngai hkawhkam tai sa na i, hkawhkam tai na, hkawhkam shayi sha hpe ma la na ngu tsun na she e nang ya gaw n mai sai i, nang hkawhkam wa na tachyawp la chyawp lagu ai majaw ya nang dai ni gaw si na dai hku ari jaw sai re ngu dai hku ngu tsun ai da. Dai hku na woi mat wa na shi hpe a baw kaw (dong) re na sat kau ai da. Dai majaw i tinang n mai byin ai ra mari nai myit ngu gaw n mai rawng ai da. Dai majaw tinang hte mai byin ai hku sha sak hkrung yang gaw grau kaja ai ngu ai lam re.
提供机构:
PARADISEC



