five

KK1-1014 - Lamu hka a lam (History of the Lamu river) with English translation

收藏
Research Data Australia2024-12-14 收录
下载链接:
https://researchdata.edu.au/kk1-1014-lamu-english-translation/1544589
下载链接
链接失效反馈
官方服务:
资源简介:
Translation (Rita Seng Mai) I would like to share about the Lamu Hka which flows around Ja Hta village. In the past, there was a natural mountain torrent surrounding the village. The source of the mountain torrent was unknown because there were many confluences of other streams. Then, the chief of Nrawng Bum and the chief of Saulang Bum were talking about the torrent. The chief of Nrawng Bum said, "We don't know where this water flows from. What shall we name it? There are many tributaries, but we don't know the name of this river." He continued, "This is a big river and many tributaries are flowing into it. However, we can't identify the exact starting point of this water. Shall we name it 'Nmu Hka'?" ('N mu' means 'can't see' in Jinghpaw language.) The chief of Saulang Bum asked him, "Why do you want to name it 'Nmu Hka'?" The chief of Nrawng Bum explained, "We don't know the origin of this river, even to this day. This is such a big river. Also, there are many tributaries. But we don't know where the start of this river. Therefore, as the settlers of this village, we should name it 'Nmu Hka'. Let's name it Nmu Hka." During the time of our ancestors, they called it Nmu Hka. However, over time, the name has changed, and now we call it Lamu Hka. This big river is useful for all. It flows into the Mali Hka from Mali Yang. Since the origin of this river remains undiscoverable, our ancestors named it Nmu Hka which has now changed into Lamu Hka. Transcription (Lu Awng) Ndai jahta ya jahta yang mare kaw e makau mare makau de shinggrup nna lwi ai lamu hka na lam hpe e kachyi mi tsun mayu ai. Moi shawng de ndai lamu hka ngu ai ndai mying lu mat wa ai gaw shi gaw hto bum kaw na hka yu wa ai shaloi she hka gaw hka grai zup ai da. hka grai zup re yang gaw hka ningpawt ngu na gara re nmu ai ngu tsun ai da. Nmu ai ngu na tsun ai shaloi gaw dai nrawng bum kaw na dai kaw na du shi na moi na bumdu langai mi hte oh ra ndai saulang bum ngu ai du bumdu gumchying gumsa du ai du yen gaw tsun ai da. Hka gaw gara kaw na hka deng gara kaw re nchye, hka dai ram kaba hkra lwi yu wa ai gaw hpa baw hka ngu na tsun na kun. Hka pawng zup gaw grai law ai, retim mung ndai hka na mying hpa nchye ai shaloi gaw ndai nrawng kaw na du wa gaw tsun ai da. Ndai hka ndai nmu ai retim mung hka ndai ram kaba hka lwi sai re majaw gaw ya hka zup ai gaw grai nga ai. Retim mung shi gaw gara kaw na gara kaw na zup ai mung n mu ai re majaw hka ndai ram kaba hkra lwi ai hka ndai hpe gaw nmu hka ngu tsun na i ngu na tsun ai da. Nmu hka ngu na tsun na i ngu shaloi gaw dai shalawng bum dai wa gaw da shi gaw ndai hka na lam hpe shi san ai da. Hka hpe hpa ngu na nmu hka ngu na tsun na ngu na san ai da, nmu hka ngu na tsun na shaloi gaw nranwg bum du wa gaw tsun ai da. Hka gaw dai ni ten du hkra shi na hka deng hpe nmu ai. Hka pru ai hpe nmu ai shi gaw hka dai ram kaba hkra lwi ai. Re na kaga kaw na zup ai hka mung grai law ai. Retim mung shi na ndai ningpawt zup ai hpe ntsun mayu ai. Ndai hka kaba na ningpawt gaw gara kaw re nmu ai re majaw hka ndai hpe gaw anhte ya anhte mu dep ai ni nang kaw nga pra de, mare de ai ni gaw nmu hka ngu na tsun ga, ngu na hka dai hpe gaw nmu hka ngu na shamying ai da. Nmu hka ngu na shamying ai hpe she ya ndai kaji kawoi ni a ban prat kaw gaw nmu hka ngu tsun ai hpe she ya dai ni na anhte kashu kasha ni gaw nmu hka nga kadai n tsun mat sai, lamu hka lamu hka ngu na tsun ai, ya lamu hka ndai gaw ndai hka kaba ai re nga. Hka kaba yawng tsawm ra lang ai yawng akyu lu ai tsawm ra kaba ai hka kaba ndai gaw shi zup ai gaw nang mali yang maga de e mali hka kaw bai zup ai re. Dai hpe e moi na kaba ai ni gaw nmu hka ngu hpe ya anhte gaw lamu hka ngu na tsun ai re nga na hka ndai na lam gaw ndai hka deng hpe nmu mada ai, lwi kaba wa ai hka deng hpe kadai ma nmu tam ai kaw e hka dai ram hka kaba lwi ai hpe e nmu hka ngu tsun ai hpe e ya lamu hka ngu na tsun ai re da. . Language as given: Jinghpaw

### 英译中译述(丽塔·森·迈(Rita Seng Mai)译述) 我将为大家讲述环绕Ja Hta村的Lamu Hka河。往昔,村周环绕着一道天然山溪。因有多条溪流在此交汇,该山溪的源头无从知晓。彼时,Nrawng Bum酋长与Saulang Bum酋长正谈及此溪。Nrawng Bum酋长言道:"我们不知道这水从何而来,该如何为它命名?这里有诸多支流,却不知这条河的本名。"其续道:"这是一条大河,诸多支流汇入其中,然我们无法确定此水流的确切起点。不如将其命名为‘Nmu Hka’?(景颇语(Jinghpaw)中,‘N mu’意为‘看不见’。)"Saulang Bum酋长问道:"你为何欲以‘Nmu Hka’命名此河?"Nrawng Bum酋长解释道:"时至今日,我们仍不知此河源头。此河如此宽阔,又有诸多支流汇入,却依旧不知其起始之处。故此,作为此村之定居者,我们当以‘Nmu Hka’命名之,就叫Nmu Hka吧。"先祖之时,人们便称其为Nmu Hka。然随时间流逝,名称生变,今我们称之为Lamu Hka。此大河裨益四方,其自Mali Yang汇入Mali Hka。因该河源头始终未得探明,先祖将其命名为Nmu Hka,而今此名已演变为Lamu Hka。 ### 转写文本(卢·翁(Lu Awng)口述转写) Ndai jahta ya jahta yang mare kaw e makau mare makau de shinggrup nna lwi ai lamu hka na lam hpe e kachyi mi tsun mayu ai. Moi shawng de ndai lamu hka ngu ai ndai mying lu mat wa ai gaw shi gaw hto bum kaw na hka yu wa ai shaloi she hka gaw hka grai zup ai da. hka grai zup re yang gaw hka ningpawt ngu na gara re nmu ai ngu tsun ai da. Nmu ai ngu na tsun ai shaloi gaw dai nrawng bum kaw na dai kaw na du shi na moi na bumdu langai mi hte oh ra ndai saulang bum ngu ai du bumdu gumchying gumsa du ai du yen gaw tsun ai da. Hka gaw gara kaw na hka deng gara kaw re nchye, hka dai ram kaba hkra lwi yu wa ai gaw hpa baw hka ngu na tsun na kun. Hka pawng zup gaw grai law ai, retim mung ndai hka na mying hpa nchye ai shaloi gaw ndai nrawng kaw na du wa gaw tsun ai da. Ndai hka ndai nmu ai retim mung hka ndai ram kaba hka lwi sai re majaw gaw ya hka zup ai gaw grai nga ai. Retim mung shi gaw gara kaw na gara kaw na zup ai mung n mu ai re majaw hka ndai ram kaba hkra lwi ai hka ndai hpe gaw nmu hka ngu tsun na i ngu na tsun ai da. Nmu hka ngu na tsun na i ngu shaloi gaw dai shalawng bum dai wa gaw da shi gaw ndai hka na lam hpe shi san ai da. Hka hpe hpa ngu na nmu hka ngu na tsun na ngu na san ai da, nmu hka ngu na tsun na shaloi gaw nranwg bum du wa gaw tsun ai da. Hka gaw dai ni ten du hkra shi na hka deng hpe nmu ai. Hka pru ai hpe nmu ai shi gaw hka dai ram kaba hkra lwi ai. Re na kaga kaw na zup ai hka mung grai law ai. Retim mung shi na ndai ningpawt zup ai hpe ntsun mayu ai. Ndai hka kaba na ningpawt gaw gara kaw re nmu ai re majaw hka ndai hpe gaw anhte ya anhte mu dep ai ni nang kaw nga pra de, mare de ai ni gaw nmu hka ngu na tsun ga, ngu na hka dai hpe gaw nmu hka ngu na shamying ai da. Nmu hka ngu na shamying ai hpe she ya ndai kaji kawoi ni a ban prat kaw gaw nmu hka ngu tsun ai hpe she ya dai ni na anhte kashu kasha ni gaw nmu hka nga kadai n tsun mat sai, lamu hka lamu hka ngu na tsun ai, ya lamu hka ndai gaw ndai hka kaba ai re nga. Hka kaba yawng tsawm ra lang ai yawng akyu lu ai tsawm ra kaba ai hka kaba ndai gaw shi zup ai gaw nang mali yang maga de e mali hka kaw bai zup ai re. Dai hpe e moi na kaba ai ni gaw nmu hka ngu hpe ya anhte gaw lamu hka ngu na tsun ai re nga na hka ndai na lam gaw ndai hka deng hpe nmu mada ai, lwi kaba wa ai hka deng hpe kadai ma nmu tam ai kaw e hka dai ram hka kaba lwi ai hpe e nmu hka ngu tsun ai hpe e ya lamu hka ngu na tsun ai re da. . ### 数据集语言:景颇语(Jinghpaw)
提供机构:
PARADISEC
二维码
社区交流群
二维码
科研交流群
商业服务